Antologija Bošnjačke poezije
-
ANTOLOGIJA BOŠNJAČKE POEZIJE U REDAKCIJI ALMIRA ZALIHIĆA – Ibrahim Hadžić
Objavio je knjige pjesama:
Harfa vasiona (1970),
Vežbanje osećanja (1973),
Oformiti jedinstvenu životinju (1974),
Vreli tragovi (1980),
Na staklu zapisano (1987),
Isti život (izabrane i nove pesme, 1988),
Pesme i (1997),
Hora (2000)
Nepročitane i nove pesme (2006).
Zapisi i crte (1997)
Posmatrač (2009),
Ko sam ja (2011),
Duge senke kratkih pesama (2014),
Prodavac magle (2017).
-
ANTOLOGIJA BOŠNJAČKE POEZIJE U REDAKCIJI ALMIRA ZALIHIĆA – Husein Bašić
Husein Bašić (1938 – 2007), književnik, hroničar, istraživač i sakupljač narodnog stvaralaštva Bošnjaka. Jedan je od istaknutih bošnjačkih i sandžačkih književnih stvaralaca. Nakon završetka Filozofskog fakulteta duže vrijeme radio je kao profesor u gimnaziji, a onda u Ministarstvu za obrazovanje, nauku i kulturu Crne Gore. Pisao je poeziju i prozu i bavio se prikupljanjem, istraživanjem, proučavanjem, objavljivanjem i prezentacijom usmene književnosti sandžačkih Bošnjaka. Osnivač je Udruženja „Almanah” i pokretač i prvi urednik istoimenog časopisa za proučavanje, zaštitu i prezentaciju kulturno-historijske baštine Bošnjaka. Od 1996. godine bio je predsjednik Kulturnog društva Bošnjaka Sandžaka „Preporod”. Od 2002. godine bio je predsjednik Udruženja književnika Crne Gore, iz kojeg je istupio 1990. godine, priključujući se novoformiranom Crnogorskom društvu nezavisnih književnika i Crnogorskom PEN centru. Bio je redovni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, iz koje je protestno istupio 2004. godine. Tokom više od četiri decenije stvaralačkog rada Husein Bašić je objavio deset romana, jedanaest knjiga poezije, tri knjige priča i novela, kao i više antologija iz usmene književnosti Bošnjaka Sandžaka. Autor je petoknjižja „Zamjene”, koje se smatraju kapitalnim djelom cjelokupne bošnjačke i južnoslavenske pismenosti uopšte. Za roman „Tuđe gnijezdo” dobio je nagradu „Svjetlosti” za najbolji roman godine, kao i najveće crnogorsko državno priznanje „Trinaesto julsku nagradu”. Isti roman uvršten je u programe lektire za srednje škole, kao i u programe studija književnosti u Bosni i Hercegovini. Za roman „Krivice“ dobio je jugoslavensku nagradu za najbolji roman na temu revolucije, a osim ovih, dobitnik je i nagrade „Isak Samokovlija”, kao i brojnih drugih književnih i društvenih nagrada i priznanja. Za sveukupan književni rad i stvaralaštvo i poseban doprinos razvoju kulture sandžačkih Bošnjaka, Bošnjačko nacionalno vijeće dodijelilo je 11. maja 2005. godine Huseinu Bašiću najveću nacionalnu nagradu sandžačkih Bošnjaka „Povelju Kulina bana”.
-
ANTOLOGIJA BOŠNJAČKE POEZIJE U REDAKCIJI ALMIRA ZALIHIĆA – Hodo Katal
Bibliografija:
Nebeska konjica, MOSTOVI Pljevlja, 1987;
Planinski plesači, DAMAD, N.Pazar 1992;
Berlinski led, BOSANČICA, Sarajevo 1999;
Palata Zahri, MLADOST, Tutin 2004;
Sedmo ljeto, PLANJAX, Tešanj 2008;
Dan i po, CBS, Tutin, 2014.
Dnevnik jednog emigranta, DIWAN, Luxemburg, 2018.
Priredio je knjige iz bošnjačke epike:
Svako svojoj od kamena kuli, Dersan, Tutin, 2012.
Đerzelez Alija Kroz Sandžak, Dersan, Tutin, 2012.
Ne bije ga ni puška ni olovo, Dersan, Tutin, 2012. Junačke
epove Avda Međedovića:
Osman beg Delibegović, El Kelimeh 2017. Novi Pazar,
Mustaj-beg Lički, El Kelime 2018. Novi Pazar,
Priredio je i:
Antologiju bošnjačke poezije za djecu, 2008. CBS Tutin,
-
Antologija bošnjačke poezije u redakciji Almira Zalihića – Faiz Softić
Softićeve novije pjesme su zbirka dinamičnih i kodiranih, ponekad rijetko korištenih leksema što zadiru u mnoga životna područja i dok se čitatelj ovakve poezije ne navikne na dominantni, zavičajni jezički idiom, što svjesno bombardira i baca na koljena onoga koji je u tekst (ne)svjesno ušao, aktivira istraživačku čitateljsku svijest te se susreće s punoćom i težinom ovakvoga stihotvorstva. Pjesnik je u ovim pjesmama posegnuo za njemu dobro poznatim i neiscrpnim motivima: majka, otac, zavičaj (Bihor), melanholična hibernacija življenja. Softićeva poezija ne odiše nikakvim proročanskim zanosom, niti prometejskom pobunom. Kao što prihvata mogućnost postojanja varnice koja će pokrenuti unutrašnji požar u stvarima, tako prihvata i činjenicu da je ljudsko saznanje ograničeno i da je njegov osnovni paradoks to što teži da bude sveobuhvatno. Teme koje Faiz Softić pretače u poeziju pokazuju da se savremena poezija ponovo uspravlja na noge i da s velikim potencijalom teži da povrati svoj identitet u vremenu dominacije proznih formi, čijem iskušenju ni Softić nije mogao odoljeti. Kroz lirsko Ja razara se klasična forma pjesme, pretvarajući gotovo svaki stih u svojevrsnu maksimu, oživljavajući istovremeno ritualno, drevno i magijsko koje se vješto prepliće sa svakodnevnim.
-
ANTOLOGIJA BOŠNJAČKE POEZIJE U REDAKCIJI ALMIRA ZALIHIĆA – Enver Muratović
Objavio zbirke poezije:
ZA SUNCEM ZAVIČAJA, MRZ, Pljevlja, 1996;
SUNCE U ČAŠI (haiku), Autorsko izdanje, Rožaje 1997;
UZMI I OSTATAK MENE, MRZ, Pljevlja 1998;
DRUGA OBALA, KOMOVI, Andrijevica, 2001;
NAOPAKO, Centar za kulturu Rožaje 2004.;
IZA MENE (Izbor, NVO Centar za kulturu Bihor, Petnjica, 2013.)
-
ANTOLOGIJA BOŠNJAČKE POEZIJE U REDAKCIJI ALMIRA ZALIHIĆA – Amir Brka
Bibliografija:
- “Prirodni redoslijed” (poezija), 1996.
- “Bjelina paspartua” (poezija), 1997.
- “Zavičajni muzej” (poezija), 1998.
- “Antikrist u jeziku” (poezija), 1999.
- “Monografija grada” (roman), 2001. i 2004.
- “Na pergameni lica : 100 pjesama (1990-2000)”, 2001.
- “Antikristul în limba” (50 pjesama na rumunskom jeziku – Bukurešt), 2001.
- “Svjetlosti kasabe : iz kulturne povijesti tešanjskoga kraja”, 2002.
- “Teatar u tešanjskom teatru” (rasprava), 2003.
- “Jedan u tome skupu” (poezija, izbor – Priboj), 2003.
- “Izložba sitnih životinja” (poezija), 2003.
- “Negativna geografija” (kolumne, eseji, intervjui), 2005.
- “Uređujemo staru kuću” (poezija), 2005.
- “Vrijeme sretnih gradova” (poezija), 2006. i 2007.
- “Đavo na Dunavu” (poezija), 2008.
- “Dovoljno za radost” (izabrane pjesme, edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga BZK “Preporod”, Sarajevo), 2010.
- “Turistički vodič” (poezija), 2010. i 2011.
- “Ruševine se podupiru” (izabrane pjesme), 2012.
- “Crna sveska” (proza), 2014.
- “Čuvar groblja. Pjesme sa Ćatićem”, 2015.
- “Tačka” (poema), 2015.
- “Gazi Ferhad-beže iznova u Tešnju” (poema), 2016.
- “Jerej ili Pseudosakralni pledoaje za genocid u Tešnju” (studija), 2016.
- “O dr. Ademu Handžiću” (memorat), 2017.
- “Sa palube. Epitafi iz »Adele«” (poezija), 2017.
- “Nisim Albahari, tragični revolucionar” (studija), 2018.
- “Nebeski nomad” (poezija), 2019.
- “San o gradu” (poema, sa slikama Miralema Srkalovića Lale), 2020.
- “Sa pjesnikova odra” (poema), 2020.
- “Dijalektika tmine” (poezija), 2020.
- “Dan državnosti” (poema), 2020.
-
ANTOLOGIJA BOŠNJAČKE POEZIJE U REDAKCIJI ALMIRA ZALIHIĆA – Nadija Rebronja
Sklonost istočnjačkoj, mediteranskoj ili bilo kojoj drugoj kulturi nije danas, i nije od danas, samo čitateljska pomodnost, ni terapijska praksa (hiljade škola za duhovni razvitak, od joge pa nadalje nude put do samoozdravljenja), nego ozbiljni kulturološki fenomen. Nova duhovnost, objedinjena u pokretu new agea (novo doba), javlja se kao nova religija, neki novi duhovni esperanto, a taj talas (koji potencira ekstatičnu, oceansku povezanost sa Svijetom) nastoji zapljusnuti i našeg čovjeka, našeg pjesnika/pjesnikinju, uglavnom zadubljenog u patrijalhalni svijet običajnosti, mitova i predrasuda.
U tom smislu pjesničke knjige Nadije Rebronje neka su vrsta poetskih putopisa, potrga za pustolovinama duhovnosti, zapisi lutajućeg vjernika, onog koji luta unutarnjim prostorima duha, kako bi kazao Jack Kerouac. (…)
Poetskim tekstom Nadie Rebronje se može i trčkarati (živahnim slikama pijace, ulica, željezničkih i autobuskih stanica, prerija, podruma, andaluzijskih perivoja), ali se iznutra i klizi, rašlanjuju se misli i osjećaji, zalazi se u metafizičku širinu, jer, iznad svega, slika putovanja treba nadmašiti puko putovanje. I, ako je tačna ona Matoševa da je “putovanje poezija, a pjesnici i ljudi poetični najbolji su putnici”, nije tačan onaj dodatak: “putovati, to je gubiti iluzije…”. Nadia Rebronja je možda najbliža onoj Sijarićevoj sentenci: Putovati znači vidjeti. Što će reći da pjesnik mora mistificirati, oživiti mogućnosti našega bića, inače ostaje tek hroničarem koji će nam prenijeti strani svijet kao da nam donosi suvenir iz tuđine.
Poezija Nadie Rebronje ispununjena je iluzijama, onom bajkovitom vjerom da uvijek postoji negdje neki drugi svijet, neka druga zemlja, u kojoj bismo pustili možda drukčiji korijen, pokazali neki drugi list, u kojoj bi naša ličnost pokazala svoju višeznačnost.
Pojedini suptilno naznačeni autobiografski momenti, uz britke reminiscencije, omogućavaju nam čitanje ovih svježih pjesama kao moguću poetesinu varijantu intimnog problematiziranja malih i velikih egzistencijalnih pitanja. Nadia Rebronja ne bježi od rizika vlastite odgovornosti izlažući se stihovima zadovoljstvu promatrača i tumača svog pogleda na ono što zovemo svijet. (…)
-
ANTOLOGIJA BOŠNJAČKE POEZIJE U REDAKCIJI ALMIRA ZALIHIĆA – ALADIN LUKAČ
Aladin Lukač (Bijelo Polje, 1976. – Gorjevac, Bihać 2003.)
Osnovnu i srednju školu završio je u Novom Pazaru. Potom je studirao medicinu u Prištini i Beogradu. Nakon toga je kratko boravio na Internacionalnom islamskom univerzitetu u Kuala Lumpuru. Po povratku u Sarajevu upisuje Fakultet kriminalističkih nauka i studij privodi kraju. Odbranu diplomski rada spriječila je prerarana smrt 31. jula 2003. godine, u Gorjevcu, nadomak Bihaća. Aladina Lukača i njegove drugove usmrtio je kanadski transporter SFOR-a. Istraga o ovom slučaju obavijena je velom tajni, krivac skriven, a porodice stradalih momaka i danas traže istinu o ovoj nesreći.
Knjige pjesama: Suze čuvaju hromi ljudi (1994). Gitare morte (2004), U dnu kamena (2004.) U suzi ugravirana tuga (2004) Bramaputra (2006), Sabrane pjesme (2019).
-
ANTOLOGIJA BOŠNJAČKE POEZIJE U REDAKCIJI ALMIRA ZALIHIĆA – Adin Ljuca
Adin Ljuca (Zenica, 1966)
Završio studij komparativne književnosti i bibliotekarstva. Od novembra 1992. živi u Pragu. Radi kao bibliotekar. Uz pisanje i prevođenje, posvećuje se proučavanju kulturne historije češko-bosanskih odnosa. Knjige: Hidžra, Menora, Prag, 1996, Maglaj: na tragovima prošlosti. Maglaj, 1999., Vytetované obrazy, Arbor vitae, Prag, 2005. Istetovirane slike, Buybook, Sarajevo, 2010.