Author Archives: knjigoljubac

Admiral Mahić (Banja Luka, 1948. – Sarajevo, 2015.) Gotovo svi oni koji su pisali o Mahićevoj poeziji, a tim činom je na izvjestan način valorizirali, slažu se da je to poezija metafore i kontrasta. Poezija međuzavisnosti naizgled međusobno različitih sastojaka, čija se zajednička svojstva izdvajaju i ističu, a ostala potiskuju. Poezija metafore kao procesa tenzije i energije, očitovanih u trajanju jezika, a ne u pojedinačnoj riječi. Dakle, poezija rezonancije metafore – tendencije da se njezino značenje proširi i da se...
0 Comments | Posted By
Selim Arnaut (Zenica, 1962.) Poetika Selima Arnauta  je po svemu suprotnost modernističkom nasljeđu u shvatanjima poezije, a prije svega onom tipu mnoštvne komunikativnosti i naglašene jasnosti kojoj su strane niskoretorične kategorije. Pjesnikova sudbina, međutim, gotovo da je u svemu odredila i u novim poetičkim i recepcijskim okolnostima nakon ratnog pakla 1992-1995, produžila modernističku predstavu o udesu pravih pjesnika, o njihovom uzletu, tragičnom padu  i padu ponovo stečenom. Arnaut je, sticajem okolnosti, jedan od posljednjih pravih, ukletih pjesnika u bošnjačkoj i...
0 Comments | Posted By
Husein Bašić (Brezojevica, 1938. – Podgorica, 2007.) Može se slobodno reći da Bašić svoju poeziju počinje od jezgra straha kao osnovne ontološke činjenice i suštinske teme čovjekove psihološke egzistencije. Taj strah kod čovjeka se ponajprije manifestira kao začuđenost pred mračnim silama kosmosa i zajednice koja ga okružuje. Imenica  strah je u sebi statična i zatvorena. Imenicom se označava tačno određena stvar, pojava i na izvjestan način se može omeđiti. Ima svoj početak i kraj ili pak rubove koji je omeđuju...
0 Comments | Posted By
Mehmedalija Mak Dizdar (Stolac, 1917. – Sarajevo, 1971.) Poetska misao Maka Dizdara u knjizi Kameni spavač pokušava prenijeti u jezik istinu Svijeta, Bit onoga što jest, smisao otvorene Sveukupnosti. Makova misaona poezija nije antropološka ili psihološka, nije literarna ili estetička, jer njeno središte nije samo "čovjek", jer ona – na svom vrhuncu – prestaje biti "poetska"; ona nije ni mistička, duhovnička, religiozna ili ateistička, njena snaga ne leži u društvenoj ili nekoj drugoj pobuni. Ta poezija zacijelo prolazi kroz negaciju...
0 Comments | Posted By
Ismet Rebronja  (Goduša, Bijelo Polje, 1942. – Novi Pazar, 2006.) Rebronjino pjevanje jednim je dijelom satkano od zaboravljenih skaski, neobičnih bića i predmeta koji u sebi kriju neslućenu simboliku i on ih vinuvši u šire vremenske prostore približava suvremenosti tako što ih oslobađa njihovih gotovo okamenjenih značenja, da bi ih, oživljene i modificirane učinio medijima za lirsko kazivanje i viđenje; dok je, s druge strane, aktuelno specifično poimanje historijske svijesti, osobeno i vrlo rijetko u jugoslavenskim književnostima. U promatranju historijske...
0 Comments | Posted By
SKENDER KULENOVIĆ (Bosanski Petrovac, 1910. -  Beograd, 1978.) Ako prihvatimo tezu Radomira Konstantinovića da je osnovno iskustvo Skendera Kulenovića u Sonetima “iskustvo praznog, slobodnog prostora, kao prostora samoće ili prijetnje bezjezičnosti”, dolazimo do jednog od najznačajnijih i najaktualnijih pitanja moderne poezije i literature uopće: osvajanje slobode od jezika ili slobode od drugih kao apsolutne slobode, odnosno dosezanja moći “smislene nužnosti kao nužnosti prepoznavanja pojedinačnog u opštem”, dakle, “Ja u Jeziku kojim govore svi?”, odosno vladanje “magijom kojom pjesnik prelazi u...
0 Comments | Posted By
MUHAMED ABDAGIĆ (SJENICA. 1916. - NOVI PAZAR  1991.) Samonikao, usamljen, nepovjerljiv, proganjan od  drugih ali i od samog sebe, Abdagić je u poeziju unio mnogo sopstvenih, ali i mnogo dilema univerzalnog karaktera, te obilje ekspresija i moderne metaforike. Istodobno je baštinio ostvarenja svjetske poezije (iskustva francuske moderne, simbolista i nadrealista) i slobodni duh orijentalnih mistika. I najpovršniji pogled na sadržinu njegovih knjiga nedvojbeno će ukazati da je riječ o izuzetno burnoj poetskoj slici svijeta i odnosa u njemu koju Abdagić...
0 Comments | Posted By
Enes Halilović (Novi Pazar, 1977.) Pripovjedač, romansijer, pjesnik i dramski pisac. Objavio je zbirke poezije: Srednje slovo (1995, 2016), Bludni parip (2000, 2017), Listovi na vodi (2007, 2008, 2008), Pesme iz bolesti i zdravlja (2011) i Zidovi (2014, 2015). Osnovao je književni časopis Sent i književni web časopis Eckermann. Priče, poezija i drame Enesa Halilovića objavljene su u zasebnim knjigama na engleskom, poljskom, francuskom, makedonskom, turskom, albanskom i bugarskom jeziku, a proza i poezija je prevođena na engleski, nemački, španski,...
0 Comments | Posted By
Hodo Katal /Šahim Džudžević/ (Vrba kod Tutina,1958.) Završio je Jugoslovensku književnost i Srpskohrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Prištini. Objavio je sljedeće knjige poezije: Nebeska konjica, MOSTOVI Pljevlja, 1987; Planinski plesači, DAMAD, N.Pazar 1992; Berlinski led, BOSANČICA, Sarajevo 1999; Palata Zahri, MLADOST, Tutin 2004; Sedmo ljeto, PLANJAX, Tešanj 2008; Dan i po, CBS, Tutin, 2014. Dnevnik jednog emigranta, DIWAN, Luxemburg, 2018. Priredio je knjige iz bošnjačke epike: Svako svojoj od kamena kuli, Dersan, Tutin, 2012. Đerzelez Alija Kroz Sandžak, Dersan,...
0 Comments | Posted By
Enver Muratović (Rožaje, 1978.) Objavio zbirke poezije: ZA SUNCEM ZAVIČAJA, MRZ, Pljevlja, 1996; SUNCE U ČAŠI (haiku), Autorsko izdanje, Rožaje 1997; UZMI I OSTATAK MENE, MRZ, Pljevlja 1998; DRUGA OBALA, KOMOVI, Andrijevica, 2001; NAOPAKO, Centar za kulturu Rožaje 2004.; IZA MENE (Izbor, NVO Centar za kulturu Bihor, Petnjica, 2013.) Zastupljen je u antologiji „Bijel behar“ (poezija pjesnikâ Bošnjaka Kosova i Sandžaka), u antologiji „Trešnjev cvet – jugoslovensko haiku pesništvo“, koju je, u saradnji sa Centrom za Istočnu Aziju, 2002. godine...
0 Comments | Posted By