Hotline:0123456789
  • Login
Close
Sign in Or Register
Zaboravljena šifra?

NEW HERE?

Registration is free and easy!

  • Faster checkout
  • Save multiple shipping addresses
  • View and track orders and more
Kreiraj račun
Ili
Knjigoljubac
  • Početna
  • O nama
  • Kontakt
  • Metode dostave
  • Načini plaćanja
  • Antologija
0 knjiga
Knjižara
  • Naša izdanja
  • Antologija Bošnjačke poezije
  • Klasici
  • Izabrana djela
  • Leksikoni
  • Filozofija
  • Udžbenici
  • Religija
  • Rječnici
  • Bestseleri
  • Drama
  • Proza
  • Poezija
  • Esejistika
  • Istorija
  • Filozofija
  • Roman
  • Mistika, Teorije zavjere
  • Putopisi
  • Publicistika, Psihologija
  • Ekonomija
  • Najnovije u knjižari
  • Knjige za djecu, Lektira
  • Medicina, Alternativna medicina
  • Umjetnost
  • Kuhari
  • Knjige na stranim jezicima
  • Home
  • Uncategorized
  • Blog
  • ANTOLOGIJA BOŠNJAČKE POEZIJE U REDAKCIJI ALMIRA ZALIHIĆA – Husein Bašić

ANTOLOGIJA BOŠNJAČKE POEZIJE U REDAKCIJI ALMIRA ZALIHIĆA – Husein Bašić

26 pro 2020 knjigoljubac Blog 0 comment

Husein Bašić (Brezojevica, 1938. – Podgorica, 2007.)

Može se slobodno reći da Bašić svoju poeziju počinje od jezgra straha kao osnovne ontološke činjenice i suštinske teme čovjekove psihološke egzistencije. Taj strah kod čovjeka se ponajprije manifestira kao začuđenost pred mračnim silama kosmosa i zajednice koja ga okružuje. Imenica  strah je u sebi statična i zatvorena. Imenicom se označava tačno određena stvar, pojava i na izvjestan način se može omeđiti. Ima svoj početak i kraj ili pak rubove koji je omeđuju /Čuma (Kuga, Imaginarno biće koje otima djecu), Utra (žetelica smrti koja svoja sječiva upire u sve naraštaje ljudi), Tmuša (tmina u nekom prostoru), Džehenem (Prebivalište grješnika i mjesto patnje u kome se nalaze različiti demoni i đavoli), Lubina (Crkotina, truplo, mrlina), Pizma (Zagriženo neprijateljstvo, mržnja, pakost, zloba)/.

Kada se pak umjesto strah upotrijebi bojati se (plašiti se), tada se stavlja naglasak na glagol. A glagol je u sebi otvoren, dinamičan, podložan promjenama i utjecaju, te osoba koja se boji može utjecati na vlastito psihofiziološko stanje. Šta strah krije iI proizvodi u čovjeku? Možemo li označiti koji je to dio čovjeka u kojem prebiva strah ili nepovjerenje? Ovo su samo neka od pitanja koja Husein Bašić postavlja sebi i čitaocima, a protiv  emotivnog i općeg čovjekovog pasiviziranja, da ne kažem paraliziranja pred činjenicama koje proizvode strah. Živimo u kulturi jezika u kojoj je uvriježeno u sličnim okolnostima upotrebljavati imenice, te time biva teže i promijeniti uobičajeni način govora, no nije nemoguće. U okolnostima u kojima se izrazito bojimo moguće je upravo tada upotrebljavati glagole  te pokušati vidjeti što možemo učiniti kako bismo se manje plašili i kako ne bismo bili puke žrtve vanjskih okolnosti, nego i aktivni sudionici onoga što proživljavamo. Strah je normalna reakcija na nenormalne životne uvjete koje osoba percipira kao određenu opasnost koja se u kontekstu događaja koji se pjesnički tretiraju ne može izbjeći, ali pak pomaže da se i dalje osjećamo slobodnim. Kad ne postoji mogućnost bijega od izvora straha, tada dolazimo do kompleksnijih psihičkih i umjetničkih procesa. Suočiti se sa strahom je  veliki dobitak za svaku osobu, za porodicu, za nacion,  za društvo. No da bi se suočili s izvorom straha potrebno je imati povjerenja u sebe i u druge, u životne ciljeve, svjetonazor, kao i raspolagati određenim znanjem. Pod znanjem ne podrazumijevamo samo intelektualno znanje nego i emotivno i društveno znanje, emotivnu inteligenciju.

UTRA

Zagrižena i nerazlučena

U živo meso. U talog krvi. U neprosuto

sjeme. Kao čuma. Kao groznica

Svemu i sebi kidisala

Ništa da je pomete. Ni zatre. Rominja

Njena čeljust kroz krv i tijelo. Osviće

Budna. Glad joj u zijevu sijeva

Snaga kipti u očima

Svršava klanje. I traje.

Noć je nagrezne stravom. Jara je

Prenosi u beskraj. Na ponovljeno

Hodočašće. Još jedno jato da zabavi.

S ČUMOM U LUBINI

Išli su istim putem

U poharu

Sa čumom u lubini.

Opominjala ih je na glad i žeđ

Dijelila s njima zalogaj

Bratski.

Kad nijesu imali šta da piju i iju

Čuma je pila i jela

Njih.

Najzad: ona je samo preživjela

I sitapjana prešla

U drugo stado.

BALIJIN GROB

Kad razvališe Balijin grob,

Ne nađoše u njemu ništa,

Do li mirišljavog kamiša

Kojim je Balija tukao zmije

I jedan šuplji zub

Kroz koji je srkao

Burmut.

Malo poniže

Gdje se prosula njegova kičma

Zemlja se urajetila,

Kao da se od onolikog Balije

Od onakvog delije

Sve skamenilo i svelo

Na tričetiri rohava

Kamička.

Uzeše ih i baciše u temelj puta

Što vodi preko Balijine kuće

U tmušu.

OPET KUGA U SARAJ’VU

Opet kuga u Saraj’vu  piše Šefki Bašeskija,

Kao da je juče bilo: Knjiga mrtvih sve punija.

Šta su Derviš i Tvrđava? Most na Drini i Neretvi,

Kad ih predaš zubu smrti i potopiš u otrovi?

Kuda noću da polete Berberovi rajski konji,

Nebom, poljem i kamenom  kuda viju karakolji?

Šta su žad i suho zlato na slikama Ljubovića,

Spram ognjišta u ognjištu, ispod Trebevića?

Gdje su knjige Ćamilove, Dizdareve, Skenderove,

Spram bunara punog krvi i košmara?

Šta su zdanja i muzeji, galerije i džamije,

Šta Povelja, šta Hagada, šta su crkve i mošeje?

Ko će ljubit’ kao Omer i Merima? Ko će tužit’ k’o Morići,

Ko će više pjevat’ pjesmu Hasanagi i kaduni?

Koje vino iz Mostara Hamza Humo neće piti,

Koja pjesma o Emini nikad više neće biti?

Šta su oni što se zalud mole Bogu: pravikrivi?

Žedni, gladni, u podrumu? Ko su mrtvi, gdje su živi?

Šta je Sidran, gdje je Marko, imaju li riječi, bolan,

U Rječniku, bez mjeseca i bez sunca, u logoru?

Dok aveti lete nebom, Sarajlije u džehenem…

Noć sve duža, vatra jača, razum nijem…

PRED SVAKIM DOMOM

Tako dođoše doma

Bez srca,

Mrtvi od straha

Da neće moći

Umrijeti

Kad za to

Dođe hora.

I one puške

Mržnjom

I olovom

Do grla

Zališe dobro.

S uzmom pod krilima

Krenuše kolo,

Naokolo,

Redom,

Pred svačijim domom.

RIJEČI POSLIJE SREBRENICE

Prolog

Poslije Srebrenice može se samo nemušto grcati,

Nemoguće je sabrati riječi i čini za zločin,

Neprilično ih je (tako) zvati,

Treba nešto (mnogo) jače,

Što se ne da ispjevati (isplakati),

Što se ne može izreći.

Nema tih riječi i čini,

Nema krika

Ni glasa,

Bolje je skupiti travke i kamičke,

Kuda su prošle njihove sjenke i štake,

Kuda je kapao mozak,

Dijelila se duša na pacmilke,

Rječitije od svake riječi,

Slikovitije od svake slike.

Poslije Srebrenice

Neko će ipak htjeti da sroči pjesmu,

No izdaće ga riječi.

2.

Srećni da su oni

Što očima porinu tim u nedoklano meso,

U moždanu kašu

Natraške padoše

Na kućni prag,

Na izrovašenu zemlju.

Toga dana dželati su imali žnjetvu,

Kao u najplodnijim danima smrti,

Ne samo u zemlji Bosni,

Već na svim poljima svijeta,

Gdje se žnjelo i bilo

Nemilice­hametice,

Koliko se moglo micati brže i više,

Kroz raspoložive i raspoložne cijevi.

Isprobane su sve mogućnosti rata,

Tekli su potočići krvi,

Iz nebroj proreza i pritoka,

Cijedili se i ručili kroz golema polja slave.

Samo sugeler-ale, zadrigle i p’jane,

Ispijale na dušak vrčeve ljudske krvi

I sporile se o broju pobijenih.

3.

Kroz golema polja mraka

Vidljivi su bili obrisi žnjetve,

Razori i vlačezi,

Lovina je bila pretila i puna –

Odavno se tako lovilo nije.

Kapala je krv i žmarila bučka,

Ponekom lešu još bili su damari u podgrlcu,

Grčio se mali nožni prst,

Kroz zvurke i rane

Ulazile – izlazile

Dihanije.

Neki su nedotučeni i priklani

Netragom nestali –

Otpuzali su k’o zmije bez glave i repa,

Gdje se nije smjelo otići.

Znalo se: ako prežive,

Biće strašni svjedoci

Na Božijem sudu

I Sudu za zločine.

4.

Poslije velikog slavlja,

Valjalo je pokriti tragove i brazde,

Sabrati mrtve,

Dotući žive,

Baciti ih pod zubate gusjenice,

Pomiješati sa zemljom i lišćem,

Strpati u rupčage,

Da se ne poznaje,

Da se ne vidi i ne čuje dok oni odu.

Nazirao se jasno učinak strave

(Gusjenice nijesu mogle sve da zdrobe),

Ostavile su za sobom mesnate brazde:

Lobanje, rebra i druge kosti,

Prste u travi i lišću,

Kosu na trnju i granju,

Upletnjake, šnale, dugmad i strize,

Muštikle i tabakere,

Metalni izlizak koji je mogao biti prsten,

Modri očnjak, minđuše, kopče i igle,

Lutke bez nogu i ruku,

U krvi smočeni dinar,

Jezik pregrižen i zemljav,

Đerdan prosut u travi.

5.

Potom je stalo sve sto gmiže, hodi i leti,

Skamenilo se u bespuću,

Sve što je dotad moglo da se vuče i miče,

Puževi, zmije, ježevi, vjeverice, šumski miševi

Zakorjeli su u krvi.

Umrli su u obilju prejake hrane,

Od žestoke žeđi

I nepokretnosti.

Planine su jedva pihale dušom,

Prskala je žuč i kapale oči,

Micale su se grane i kosti,

Mravi su osvajali visinu,

Mravi što nema mjesta na koje neće stići.

O nebesa! O zvijezde! O planine! O šume!

Blago vama!

I po sto puta blago vama!

Za iskonsko sljepilo!

Za kameno srce!

Jer: ovo se nije moglo vidjeti i preživjeti!

6.

Pticama zaoloviše kljunovi,

Slijepiše se krila,

Oči zakorješe u skrami,

Kandže srastoše za put i kamen.

Više se ne ču ništa: ni ah, ni oh…

Samo su muhe bile halapljive i horne,

Padale su oblakom,

Ogromne modre muhe

S kraja svijeta,

Na veliku gozbu

Koju su im priuštili pretili đenerali.

Trajao je još dan velike pobjede,

Pobjednici su ispijali čabriće krvi,

Naiskap,

U slast,

Kako mogu samo pobjednici da piju krv pobijeđenih,

Ližući pritom ljepljive čokolade,

Koje su ponijeli za paradu i slikanje.

O svijete! O gade! O velika huljo!

Zašto si zaćutao?!

Zalud ćeš se iskupljivati lažljivim riječima

Mrvicama hrane,

Ubiće te sjenka Srebrenice!

7.

Il’ možda hoćeš da čuješ:

Nije bilo ništa

Nije ni bilo Srebrenice.

Ko ipak ne bude povjerovao,

Treba mu reći, nek opet čuje:

“Bog je u ovom mandatu bio Srbin!”[1]

Zato je dopustio toliko klanje,

I žrtve.

Još mnogo dana potom,

Pristizale su aveti i sjenke,

Sablasti skliske,

Providne lobanje,

Oči­kaplje,

Nijeme i slijepe lubine,

Kosti štapovi i kosti štake.

Niko nije umio da kaže

Kako je

I je li zaista preživio

Smaknuće Srebrenice.

Epilog

Najzad, zbogom kvarljive riječi,

Ništa se u vas ne može udjenuti,

Nijeme ste i prazne k’o razbijene ljuske.

Nema poezije ni anti­poezije,

Ne postoje metafore,

Nema slike koja se može otisnuti

Preko smuzganog mozga,

U vreloj krvi,

Sve što se bude reklo i čulo

Biće i ostaće

Kao da nije bilo Srebrenice.

Bože moj!… Bože! Da li još tamo živi iko?

Tags: ANTOLOGIJA BOŠNJAČKE POEZIJE U REDAKCIJI ALMIRA ZALIHIĆA – Husein Bašić, Husein Bašić

About the Author

zalihica@gmail.com

Related Post

ANTOLOGIJA BOŠNJAČKE POEZIJE U REDAKCIJI ALMIRA ZALIHIĆA – Muhamed Abdagić

ANTOLOGIJA BOŠNJAČKE POEZIJE U REDAKCIJI ALMIRA ZALIHIĆA – Enver Muratović

ANTOLOGIJA BOŠNJAČKE POEZIJE U REDAKCIJI ALMIRA ZALIHIĆA – Enes Halilović

ANTOLOGIJA BOŠNJAČKE POEZIJE U REDAKCIJI ALMIRA ZALIHIĆA – Medžazija Sanija Mostarac

footer:style2

footer:style1

Sign Up for Our Newsletter

Receive email-only deals, special offers & product exclusives

footer:style6(index10,index11)

Sign up and Save!

Receive email-only deals, special offers & product exclusives

footer:style9(index13)

  • LIVE CUSTOMER SUPPORT
  • Hotline: (801) 2345 - 6789
  • Email:Contact@gmail.com

Subscribe to Newsletter

footer:Style10(index14)

  • About Us
  • Blog
  • Blog
  • Company
  • Company
  • Investor Relations
  • Investor Relations
  • Typography
  • Typography

footer:style10(index14)

footer:style11(index15)

© 2016 WordPress Themes Demo Store. All Rights Reserved. Designed by Smartaddons.com
  • Imate pitanja? Kontaktirajte nas.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate ikakvih pitanja pošaljite nam poruku pomoću kontakt obrasca ili nas pozovite.
  •  Bosne srebrene 4, 76120 Brčko distrikt BiH
  •  Telefon: +387 61 019 361
  •  Email: zalihica@gmail.com
.
Copyright 2020 © Knjigoljubac | All rights reserved |
  • Menu
  • Categories
  • Početna
  • O nama
  • Kontakt
  • Metode dostave
  • Načini plaćanja
  • Antologija
  • Naša izdanja
  • Antologija Bošnjačke poezije
  • Klasici
  • Izabrana djela
  • Leksikoni
  • Filozofija
  • Udžbenici
  • Religija
  • Rječnici
  • Bestseleri
  • Drama
  • Proza
  • Poezija
  • Esejistika
  • Istorija
  • Filozofija
  • Roman
  • Mistika, Teorije zavjere
  • Putopisi
  • Publicistika, Psihologija
  • Ekonomija
  • Najnovije u knjižari
  • Knjige za djecu, Lektira
  • Medicina, Alternativna medicina
  • Umjetnost
  • Kuhari
  • Knjige na stranim jezicima